Ovakvo postrojenje funkcioniše na principu anaerobne fermentacije (digestija, truljenje), gdje se organska materija pod uticajem mikroorganizama u odsustvu kiseonika i pod određenom temperaturom razgrađuje do biogasa.
Nakon 40 dana fermentacije iz digestora izlazi tečno-viskozna masa – tzv. digestat ili đubrivo. Ovaj nusproizvod fermentacije prolazi kroz separacioni proces gdje se sa jedne strana izdvaja tečni a sa druge strane čvrsti digestat, pri čemu se oba koriste kao visokokvalitetna organska đubriva u poljoprivredi.
Funkcionalnost biogasne elektrane se ogleda u tome što je nusproizvod jedne proizvodnje, što je u našem slučaju goveđi i svinjski stajnjak u tovu goveda i svinja, postao glavni proizvod u jednoj novoj proizvodnji. Kroz biogasnu elektranu smo od stajnjaka, koji nam je donosio poprilične novčane izdatke, dobili 4 veoma kurentna proizvoda na domaćem ali i stranom tržištu, a to su: električna energija, toplota, čvrsti stajnjak i tečni stajnjak.
Ovim potezom smo ostvarili dobitke na više polja – smanjeni su izdaci za manipulaciju stajnjakom, otvoren je jedan novi proizvodni pogon sa novim radnim mjestima i učinjen je jedan veliki korak u očuvanju prirode.
